Državna izborna komisija (DIK) uporediće jedinstvene matične brojeve svih građana koji potpisom podrže izbornu listu za oktobarske izbore i pokrenuće sudske postupke ukoliko se ispostavi da je bilo duplih potpisa, pa će se na sudu dokazivati kojoj listi birač nije dao potpis podrške, saopšteno je „Danu” iz te institucije. Oni su podsjetili da se izborne liste mogu predavati do 20. septembra u ponoć. Za učešće na izborima potrebna je podrška 0,8 odsto građana (4.091 birač), a manjinske stranke treba potpisom da podrži 1.000 građana.
Iz DIK-a je „Danu” saopšteno da je posebno sporno što se mnoge liste predaju praktično pred samo isticanje roka, a rok za potvrđivanje izborne liste je svega 48 sati. Međutim, kako su najavili, kroz poseban program uporediće jedinstvene matične brojeve svih građana koji potpisom podrže izbornu listu za parlamentarne izbore i pokrenuće sudske postupke ukoliko se ispostavi da je bilo duplih potpisa, pa će se u sudskom postupku utvrđivati kome je dat lažni potpis.
Ukazali su da je postupak grafološke provjere validnosti potpisa podrške građana izbornim listama nemoguće sprovesti upravo iz razloga što je rok za potvrđivanje izborne liste svega 48 sati, pa je nemoguće obaviti takve provjere u kratkom vremenskom periodu. Jedino što se može uraditi, kako su naveli, jeste da se provjeri da li lice koje je potpisom podržalo neku izbornu listu ima pravo glasa u Crnoj Gori, a može se provjeriti i da li je jedno lice potpisalo podršku za više od jedne izborne liste. Po zakonu o izboru odbornika i poslanika, građanin može potpisom da podrži samo jednu izbornu listu.
U DIK-u su istakli da za bilo kakvo eventualno falsifikovanje potpisa podrške izbornim listama odgovara onaj ko je to uradio.
Rok za podnošenje izbornih lista za parlamentarne izbore počeo je da teče od 1. avgusta, a ističe 20. septembra u ponoć, ali dosad niko nije predao listu. Državna izborna komisija (DIK) može utvrditi izbornu listu ako je svojim potpisom podrži najmanje 4.091 birač.
Podnosilac izborne liste, osim najmanje potrebnog broja potpisa podrške, Državnoj izbornoj komisiji uz izbornu listu dostavlja i pisanu izjavu kandidata da prihvata kandidaturu, potvrde o biračkom pravu i prebivalištu za svakog kandidata sa izborne liste, pisanu saglasnost o prihvatanju nosioca lista ako je to uključeno u njen naziv, kao i odluku nadležnog organa političke partije kojom je verifikovana izborna lista. Dužni su da dostave i izbornu prijavu i osnivački programski akt.
Grupa birača uz izbornu listu dostavlja i ovjerenu izjavu o odluci da učestvuje na izborima sa programskim ciljevima, o ovlašćenom licu za zastupanje pred nadležnim organima, kao i o drugim pravima i obavezama. Podnosioci izbornih lista, u cilju ostvarivanja principa rodne ravnopravnosti, kako je ranije saopštila Državna izborna komisija, dužni su da imaju najmanje 30 odsto kandidata manje zastupljenog pola.
Ustavni sud je u februaru ove godine donio odluku kojom se proglašava neustavnom odredba iz izbornog zakona da je obavezno prikupljanje potpisa podrške izbornim listama pred članovima opštinskih izbornih komisija. Većina sudija tog suda je ocijenila da se time povređuje ustavom propisano načelo tajnosti glasanja, te da se, posebno imajući u vidu da opštinske izborne komisije čine predstavnici partija, zadire i u pravo birača na slobodan izbor.
Službeni list Crne Gore objavio je tu presudu minulog proljeća, s tim da je u objavi navedeno i da je dio sudija Ustavnog suda izdvojio mišljenje po tom pitanju.
M.V.
Zatvorska kazna od tri mjeseca do pet godina
Po Krivičnom zakoniku Crne Gore, član 415, kažnjivo je navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja.
– Ko dovođenjem u zabludu navede nadležni organ da u javnoj ispravi, zapisniku ili knjizi ovjeri štogod neistinito, što može da služi kao dokaz u pravnom saobraćaju, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina. Kaznom iz stava 1 ovog člana kazniće se i ko ovakvu ispravu, zapisnik ili knjigu upotrijebi iako zna da su neistiniti – precizirano je Krivičnim zakonikom.